Acts 6

Naŋgi na tamo 7-pela iŋgi jeio wau ojqajqa giltnjreb

1Bati deqa Juda tamo uŋgasari tulaŋ gargekoba naŋgi are bulyoqnsib Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilatoqneb. Juda tamo uŋgasari qudei naŋgi Grik naŋgo laŋ deqaji. Deqa naŋgi Grik anjam qalie. Ariya Juda tamo uŋgasari qudei naŋgi Hibru qaji. Deqa naŋgi Hibru anjam qalie. Bati bei Grik qaji Juda naŋgi tigelosib Hibru qaji Juda naŋgi qa ŋiriŋeb. Di kiyaqa? Iŋgi jeio batieqnaqa naŋgi na Grik qaji Juda naŋgo uŋa qobul naŋgi uratnjroqnsib naŋgo segi uŋa qobul naŋgi iŋgi jeisi enjroqneb. 2Onaqa Yesus aqa aŋgro 12-pela naŋgi degsi qusibqa tamo uŋgasari kalil Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilateb qaji naŋgi koroinjrsib minjreb, “Iga Yesus aqa aŋgro 12-pela. Deqa iga gulube di gereiyqasai. Gago wau qujai agi iga Qotei aqa anjam mare mare laqnum. Iga gago wau di uratosim iŋgi jei jeioqnqasai. 3Deqa was qu, niŋgi tamo 7-pela nuŋgo ambleq dena giltnjriye. Tamo endeqaji giltnjriye. Naŋgo kumbra tulaŋ boledamu. Qotei aqa Mondor naŋgoq di sosiqa naŋgi siŋgilatnjreqnu. Naŋgi powo koba ti unub. Tamo deqaji giltnjrsib wau enjribqa naŋgi na iŋgi jeietŋgoqnqab. 4Amqa iga Yesus aqa aŋgro 12-pela iga bati gaigai Qotei pailyoqnsim Yesus aqa anjam mare mare laqnqom. Gago wau bole agide.”

5Onaqa naŋgi kalil anjam di dauryosib tamo 7-pela giltnjreb. Bei aqa ñam Stiven. Stiven aqa areqalo kalil Yesus qa siŋgilatoqnej. A areqalo aiyeltosaioqnej. Qotei aqa Mondor a Stiven aqa are miligiq aioqnsiqa siŋgilatoqnej. Bei aqa ñam Filip. Bei Prokorus. Bei Nikanor. Bei Timon. Bei Parmenas. Bei Nikolas. Nikolas aqa qure utru Antiok. A nami Juda tamo sai. A bunuqna Jerusalem bosiqa Juda naŋgo louqa kumbra dauryosiq naŋgo miligiq aiej. 6Ariya Kristen was naŋgi na tamo 7-pela naŋgi di giltnjrsib Yesus aqa aŋgro 12-pela naŋgo ulatamuq di tigeltnjrnab naŋgo gateq di baŋ atsib naŋgi siŋgila oqajqa deqa naŋgi qa Qotei pailyeb.

7Bati deqa Qotei aqa anjam tulaŋ kobaoqnej. Tamo uŋgasari Jerusalem di soqneb qaji naŋgo ambleq di tamo uŋgasari tulaŋ gargekoba naŋgi are bulyoqnsib Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilatoqnsib tamo nami Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilateb qaji naŋgo miligiq aioqneb. Atra tamo gargekoba naŋgi dego Yesus aqa aŋgro 12-pela naŋgo anjam dauryoqnsibqa Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilatoqneb.

Naŋgi Stiven ojsib Juda tamo kokba naŋgo ulatamuq dia tigelteb

8Qotei a Stiven qa are tulaŋ boleiyoqnsiq deqa a siŋgila yeqnaqa a na tamo uŋgasari kalil Jerusalem di soqneb qaji naŋgo ŋamgalaq dia maŋwa gargekoba yoqnej. 9Onaqa bati bei Juda tamo qudei naŋgi tigelosib Stiven ombla anjam na qotoqneb. Tamo naŋgi di Juda naŋgo Qotei tal beiq dia gaigai louoqneb. Naŋgi nami kaŋgal tamo sonabqa uratnjrnab laŋa soqneb deqa naŋgi Qotei tal dia louoqneb. Deqa Qotei tal di aqa ñam endegsib waiyeb, “Tamo Laŋaj Naŋgo Qotei Tal.” Tamo naŋgi di Stiven ombla anjam na qotoqneb. Naŋgi nami Sairini qure ti Aleksandria qure ti Silisia sawa ti Esia sawa dena ti beleŋeb. 10Naŋgi Stiven ombla anjam na qoteqnab Qotei aqa Mondor na Stiven powo koba yoqnej deqa naŋgi aqa anjam qalotqa keresai. 11Deqa naŋgi lumu na tamo qudei naŋgi metnjrnab bonab minjreb, “Niŋgi na Stiven aqa jejamu laŋa gisaŋyiye.” Degyosib silali enjreb. Silali enjrnab naŋgi gisaŋosib mareb, “Stiven a Moses wo Qotei wo qa misiliŋ anjam mareqnaq iga quonum.” 12Naŋgi degsib marnabqa Juda tamo uŋgasari naŋgi ti Juda tamo bole bole ti dal anjam qalie tamo naŋgi ti qusibqa Stiven qa minjiŋ oqetnjrnaqa a ojeb. A ojsib koro sawaq osi gilsib Juda tamo kokba naŋgo ulatamuq dia tigelteb. 13Tigeltosib tamo qudei naŋgi dego tigeltnjrnab naŋgi Stiven aqa jejamu laŋa gisaŋyosib mareb, “Tamo endi bati gaigai Qotei aqa atra tal qa ti Moses aqa dal anjam qa ti misiliŋ anjam mareqnu. 14Bati bei a endegsi marnaq iga quem, ‘Yesus Nasaret qaji a na atra tal endi niñaqyosim Moses aqa dal anjam iga nami egej qaji di dego kobotosim dal anjam bunuj egwas.’” 15Onaqa tamo kalil koro sawaq dia awesoqneb qaji naŋgi gisaŋ anjam di qusib Stiven koqyeb. Aqa ulatamu laŋ aŋgro aqa ulatamu bulonaq uneb.

Copyright information for BOJ